Foto: Klimatske promjene
U Hrvatskoj će biti toplije i sušije, snježni pokrov zimi će biti neizvjesniji, a zbog smanjenja vlažnosti tla u proljetnom razdoblju može doći i do izumiranja nekih biljnih vrsta, neka su od klimatskih predviđanja do kraja stoljeća koja je studentima 2. godine Visoke novinarske škole iznio Ivan Čačić, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda.
This slideshow requires JavaScript.
Još samo šest godina možemo dozvoliti rast stakleničkih plinova, a ako se to nastavi i dalje doći će do ireverzibilnih promjena na koje se više neće moći utjecati, rekao je studentima druge godine Visoke novinarske škole Ivan Čačić, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda i stalni predstavnik Hrvatske u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji.
“Klima je kolektivno, ukupno vrijeme u nekom razdoblju i kreira se od sunčeva zračenja i Zemljina hlađenja. Plinovi, čija je koncentracija porasla zagađenjem atmosfere, odbijaju dio topline natrag na Zemlju, što izaziva podizanje temperature atmosfere i taj proces se naziva efekt staklenika”, objasnio je Krešo Pandžić, pomoćnik ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda te spomenuo protokol iz Kyota kojim se smanjuje ispuštanje stakleničkih plinova.
“Dolazi do rasta broja vlažnih dana, oborina i bujičnih poplava na sjevernoj hemisferi, na području Sahare pogotovo su izražene suše, temperatura na zemlji sve više raste i smanjuje se broj ledenih dana te raste razina mora. Jedina pozitivna stvar je to što se produljuje vegetacijsko razdoblje”, kazao je Pandžić te dodao da bi ovi efekti trajali još idućih 100 godina čak i kada bi sada prestalo ispuštanje stakleničkih plinova.
Pandžić je spomenuo i povećanje kardiovaskularnih i zaraznih bolesti te alergija kao posljedicu utjecaja klimatskih promjena na zdravlje ljudi.
Klimatske promjene uzrokuju i promjene u sustavima koji ovise o vodi, što je posebno značajno za usluge ekosustava i hidroenergiju te šumarstvo, ribarstvo i poljoprivredu na koju su već počeli negativno utjecati ekstremni vremenski uvjeti. U 20. stoljeću razina mora je narasla 17 centimetara.
“U Hrvatskoj će biti toplije i sušije, snježni pokrov zimi će biti neizvjesniji, a zbog smanjenja vlažnosti tla u proljetnom razdoblju može doći i do izumiranja nekih biljnih vrsta”, neka su od klimatskih predviđanja do kraja stoljeća koja je iznio Čačić.
Klimatske promjene jesu svjetski problem no nemaju isti učinak na sve ljude. Siromašniji djelovi društva teže se prilagođavaju promjenama, a starija populacija će biti najviše pogođena posljedicama i učincima klimatskih promjena na zdravlje i na gospodarstvo jer će porasti cijena hrane i energenata. Također će biti ugrožene i skupine društva koje se bave ribarstvom, turizmom i poljoprivredom jer su to djelatnosti koje najviše ovise o povoljnim vremenskim uvjetima.
O samom procesu nastanka vremenske prognoze studentima je više objasnio dežurni prognostičar Državnog hidrometeorološkog zavoda Tomislav Kozarić.
“Tim prognostičara svaki dan radi u tri smjene, ja sam došao u pet sati ujutro i počeo proučavati materijale i detalje na temelju kojih se izrađuju meteorološka izvješća za danas i sutra. Osim što svakodnevno napišemo oko 150 tekstova i tablica koje šaljemo korisnicima, prognozu čitamo i uživo na radiju”, rekao je Kozarić te dodao da se upravo zbog toga prognostičari obučavaju, odnosno uče komunicirati.
“Na računalima se neprekidno vrte satelitske i radarske slike te stvarni podaci sa zemaljskih postaja tako da se sve temelji na prognostičkim materijalima i modelima, ali i na vlastitom iskustvu”, kazao je Kozarić.
“Kada ujutro krenete, nikad ne znate kako će sve završiti do popodne jer je atmosfera nepredvidljiva i zato ponekad ima i pogrešaka”, objasnio je Kozarić i rekao da je ipak pouzdanost vremenske prognoze vrlo velika. Kozarić je naglasio i to da ova struka koristi vrlo skupu infrastrukturu, jedan radar košta čak dva milijuna dolara.
Napisala: Dubravka Mažar
Snimio: Zlatko Herljević
